Prelazak iz obrta u d.o.o. ili d.d.



Obrtnik koji obavlja gospodarsku djelatnost u skladu sa propisima o obrtu može (a u određenom slučaju mora) steći status trgovačkog društva.

Tu postoje dva kriterija:
  1. Upis u trgovački registar može (dakle: ako želi) tražiti onaj obrtnik čiji godišnji prihod prelazi u valuti RH izraženu protuvrijednost od 500.000 DEM obračunatu po prosječnom srednjem tečaju utvrđenom i objavljenom na deviznoj burzi, odnosno po prosječnom srednjem tečaju za tu valutu što utvrdi i objavi Hrvatska narodna banka u obračunskom razdoblju za koje je utvrđen taj prihod.

  2. Obrtnik čiji godišnji prihod prelazi protuvrijednost od 4.000.000 DEM obračunatu po istom tečaju dužan je (dakle: mora, htio on to ili ne) zatražiti taj upis (čl.3.st.1. i 3. ZTD-a).
Prema tome, obrtnicima je u načelu pružena sloboda odlučivanja, hoće li (ako dosegnu određeni godišnji prihod) zadržati obrtnički status, ili će se odlučiti na stjecanje statusa trgovačkog društva. Status trgovačkog društva donosi neke prednosti: upis u trgovački registar, zaštita tvrtke po odredbama ZTD-a, davanje prokure, pravo osnivanja podružnice, vođenje poslova na trgovački način, odgovornost prema drugim sudionicima u poslovnim odnosima do visine temeljnog kapitala trgovačkog društva, itd. Prednost obrta neki vide u činjenici da su u sustavu poreza na dodanu vrijednost porezna obveza nastaje po naplaćenoj realizaciji, a ne po fakturiranoj što je slučaj kod trgovačkih društava. Knjigovodstvo se vodi jednostavno a ne dvostavno, manje je administrativnih obveza i knjigovodstvenih evidencija.

Omogućavanjem (ponekad: nalogom) da obrtnici, koji se po prometu i važnosti mogu smatrati velikima, steknu status trgovca štite se ne samo interesi tih poduzetnika, nego i ostalih sudionika u prometu koji s njima stupaju u pravne odnose.

Postupak prijelaza iz obrta u d.o.o. ili d.d. (pogotovo po sili zakona), obavezno podrazumijeva reviziju osnivanja jer je vrlo vjerovatno da će poduzetnik prava i stvari iz obrta unijeti u novoutemeljeno društvo.

Pri tome je moguće da su predmeti dugotrajne imovine bili djelomično ili u cijelosti amortizirani, kao i pojedini predmeti sitnog inventara. Iako imaju tržišnu vrijednost, takve stvari ne mogu biti predmetom ulaganja u temeljni kapital jer im je neto knjigovodstvena vrijednost financijski svedena na nulu. Prema navedenom, jedino za neotpisanu vrijednost stvari moguće je sačiniti vrijednosni iskaz. Isto tako, treba biti zadovoljen uvjet buduće koristi koju društvo može očekivati od stvari koje se unose, pa je provjera funkcionalnosti stvari nužna. Revizor je dužan voditi računa o svim navedenim okolnostima, a naročito uzeti u obzir kojom se djelatnošću društvo bavi.

...Opširnije


 


| nazad | vrh stranice |

| home | kako koristiti naše usluge | članci | revizija | porezno savjetovanje |
| knjigovodstveni savjeti | pravni savjeti | financijske analize i kontrole |
| knjige | rječnik stručnih pojmova | besplatni poslovni oglasnik | kako biti bolji |
| o nama | kontaktirajte nas |


Sva prava pridržana. © FIBA d.o.o.
Viktora Kovačića 16, 10010 Zagreb | tel: 385 1 482-00-71 | fax: 385 1 482-00-90