FINANCIJSKE ANALIZE I KONTROLE



STALNI SUDSKI VJEŠTACI


Zbog jednostavnosti, a na neki način i pravne neodređenosti koja je naslijeđena iz bivše države, jer je dio sudbene vlasti prenesen na upravna tijela koja u pravilu vode prekršajne postupke, u daljnjem tekstu će se koristiti izraz vještak.
Radom vještaka rukovodi sudac u predmetu. U pravilu se zbog složenosti predmeta i velikog obujma dokaznog materijala koji valja razmotriti, određuje provođenje vještva u pisanom obliku, rješenjem ili nalogom. Na pravni akt kojim je povjereno vještvo određenoj osobi, u većini slučajeva stranke u postupku imaju pravo žalbe ili mogu istaknuti zahtjev za izuzećem vještaka. Bez obzira povjerava li se vještvo fizičkoj osobi ili ustanovi, potpisuje ga fizička osoba koja ga je sačinila. Pisano vještvo započinje imenom i prezimenom, zvanjem, strukom i adresom vještaka, nadnevkom izrade, brojem predmeta, nazivom sudionika, te naslovom i adresom osobe koja je naložila ili donijela rješenje o vještvu. Pored navedenog, sastoji se od: uvodnog dijela, nalaza i mišljenja. U uvodnom dijelu navodi se neizostavno vrsta i predmet vještva te temeljem koje dokumentacije je ono sačinjeno. U nalazu se navode pojedini dokumenti, isprave i izjave svjedoka, gdje se nalaze, postoji li sumnja u vjerodostojnost neke isprave, koje su strukovne metode primjenjene i koji postupci provedeni. Mišljenje je zaključni dio vještva u kojem se temeljem stvarnog činjeničnog stanja utvrđenog nalazom daje sažetak nalaza ili kratki odgovor na postavljeni zadatak. Nakon predaje pisanog nalaza i mišljenja sudu ili tijelu koje je odredilo provođenje vještva u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke (najmanje 3 ili više), vještvo se dostavlja strankama u postupku, a jedan primjerak ostaje u sudskom spisu.
Stranke u postupku nakon primitka pisanog nalaza i mišljenja vještaka, sudu ili tijelu koje je odredilo vještvo mogu uložiti pisani prigovor ili primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka. Isto to mogu učiniti u pisanom obliku ili usmeno i na samoj raspravi. Moguće nejasnoće, nepotpunosti ili netočnosti otklonit će prvenstveno vještak koji je dao nalaz i mišljenje, u vidu ispravka, izmjene ili dopune svog nalaza i mišljenja. Vještaka se u pravilu pismeno poziva na ročište. Ako vještak sam uoči pogrešku u svom pisanom nalazu i mišljenju, može prije svjedočenja dati ispravak uočene pogreške. Kad usmeno iskaže da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja (uz eventualni prethodni ispravak), njegov je iskaz postao stručnim svjedočenjem.
Vještak je dužan odgovarati na pitanja suca i stranaka u postupku prvenstveno u svezi činjeničnog stanja utvrđenog njegovim pisanim nalazom i mišljenjem, ali i na druga pitanja koja sudac dopusti ili ih ocijeni potrebnim u cilju utvrđenja stvarnog činjeničnog stanja (objašnjenja ili pojašnjenja). Ako vještak zbog složenosti predmeta nije u mogućnosti na samoj raspravi odgovoriti na postavljeno pitanje, može zatražiti od suca primjereni rok za očitovanje na postavljena pitanja. Sudac to može odobriti i vještaku dati rok za očitovanje ili odbaciti pitanje ako ocijeni da odgovor na postavljeno pitanje nije bitan za daljnje vođenje postupka ili nije vezan uz stvarno činjenično stanje utvrđeno nalazom i mišljenjem vještaka.
Utemeljeni razlog za ukidanje presude prvog stupnja po drugo stupanjskom sudu pored ostalog može biti: nepotpuno ili pogrešno utvrđeno činjenično stanje, pri čemu se najčešće kao razlozi navode:
- provođenje dokaznog postupka po vještaku neodgovarajuće struke,
- nalaz i mišljenje vještaka su nepotpuni jer je vještak propustio uzeti u obzir pri utvrđivanju stvarnog činjeničnog stanja konkretni materijalni dokaz koji se nalazi u spisu (npr. pojedini dokument), odn. nematerijalni dokaz (izjava svjedoka),
- nalaz vještaka je kontradiktoran (npr. navode se dvije ili više činjenica u nalazu i mišljenju koje se međusobno isključuju),
- nalaz vještaka je nerazumljiv (iz nalaza i mišljenja vještaka nije moguće zaključiti temeljem kojih provedenih postupaka je dao svoj nalaz i mišljenje ili se koriste stručni izrazi koje treba pojasniti),
- nalaz vještaka je netočan (npr. matematički zbroj).
Iz navedenih žalbenih razloga, moguće je u pravilu definirati kako bi u pravilu trebao izgledati pisani nalaz i mišljenje vještaka. Nalaz mora biti napisan jednostavnim rječnikom kako bi bio razumljiv sucu i strankama u postupku, mora biti jasan, logičan i sveobuhvatan, ne smije sadržati greške, primjenjene metode i postupci moraju biti obrazloženi, a svi dokazi brižljivo i valjano proučeni.
Ako su netočnosti i nepravilnosti u nalazu i mišljenju tolike da ih je nemoguće otkloniti izmjenom ili dopunom nalaza i mišljenja na samoj raspravi, sudac može donijeti rješenje kojim:
- nalaže istom vještaku provođenje određenih dopunskih radnji kojim bi otklonio nepravilnosti i greške u postojećem nalazu i mišljenju u za to određenom roku ili
- određuje drugog vještaku iste struke radi provođenja vještva
U slučaju različitog činjeničnog stanja utvrđenog po drugom vještaku, vještaci svoje nalaze trebaju uskladiti na raspravi i objasniti sudu u čemu su razlike. Ako bi i to bilo nemoguće, može se odrediti i treći vještak. Broj vještaka iste struke koji se mogu odrediti za provođenje vještačenja u istom predmetu nije ograničen. Nalazi svih vještaka su jednakovrijedni. Izrazi koji se pogrešno koriste u praksi: "supervještačenje" ili "nadvještačenje" nisu pravni pojmovi.
Vještaci su prije svega eksperti u svojim strukovnim područjima, o čemu posjeduju diplome odgovarajućeg stupnja redovnog, specijalističkog, odnosno, znanstvenog obrazovanja. Međutim, istovremeno su formalno pravni laici. Za davanje lažnog iskaza, vještaci podliježu kaznenoj odgovornosti. Pri tome je bitno obilježje postojanja namjere davanja lažnog iskaza.
Predmet vještačenja određen je od strane suda.
Vještak utvrđuje stvarno činjenično stanje samo u okvirima svoje struke.
Vještak ne smije stvarno činjenično stanje utvrđivati izvođenjem svojih zaključaka niti ocjena, ali može ukazati na određene mogućnosti ili nemogućnosti koje su vidljive iz činjeničnog stanja. Ocjenu činjeničnog stanja donosi isključivo sud.
Npr. U istražnom postupku koji provodi, istražni sudac u Istražnom odjelu Županijskog suda nakon saslušanja okrivljenog i svih svjedoka, kao završni dio dokaznog postupka nalaže financijsko vještvo, radi utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja glede navoda iz rješenja o provođenju istrage, kojim je osoba "X" okrivljena radi kaznenog djela sklapanja štetnog ugovora u gospodarskom poslovanju. Nalogom istražnog suca, financijski vještak je dužan utvrditi je li temeljem inkriminiranog Ugovora za pravnu osobu "ABC" nastala šteta. Ako je, u kojem iznosu, te pod kojim okolnostima je to kazneno djelo izvršeno.
U svom mišljenju vještak navodi: "Predmetnim ugovorom, za tvrtku ABC nastali su troškovi koji nisu bili poslovno uvjetovani u iznosu od najmanje 110.520,00 kn. U tvrtki ABC ovlašteni potpisnici bile su osobe: 1-5. Prema rasporedu godišnjih odmora i evidenciji nazočnosti na radu, jedino osoba "X" od navedenih osoba nije koristila godišnji odmor u vrijeme kad je inkriminirani dokument potpisan i ovjeren žigom tvrtke ABC koji na sebi ima oznaku "2". Prema evidencijama tvrtke ABC, žigom s oznakom "2" bila je zadužena osoba "Y". Uvidom u potpisni karton platnog prometa na kojem se nalaze originalni potpisi osoba ovlaštenih za potpisivanje i original inkriminiranog Ugovora, vještaku financijske struke nije moguće utvrditi tko je potpisnik spornog dokumenta. Predlažem provođenje vještačenja po vještaku grafološke struke."
U navedenom primjeru, moguće je uočiti više stvari. Financijski vještak je u svom mišljenju izbjegao pravni termin: "šteta", i umjesto njega upotrijebio termin svoje struke: "troškovi koji nisu bili poslovno uvjetovani". Upotrijebio je izraz "najmanje" što znači da je u postupku naknade štete koji se može voditi neovisno od kaznenog postupka, moguće utvrditi i veći iznos, ali ni u kom slučaju ne smije biti utvrđen manji iznos jer bi u tom slučaju okrivljenik bio osuđen za kazneno djelo koje nije počinio. Jedno od temeljnih načela sudstva je u tome da je manja greška krivca osloboditi krivnje uslijed nedostatka dokaza nego nevinoga osuditi za djelo koje nije počinio. Šteta kao pravni pojam može u sebi sadržati materijalnu i nematerijalnu štetu i izmaklu dobit. U materijalnoj šteti koja se u pravilu utvrđuje nakon izvršenja kaznenog djela, mogu biti sadržane i kamate na posuđena sredstva ako se dokaže da su u uzročnoj vezi, a gubitak ugleda na tržištu, naglo smanjenje broja kupaca, otkazivanje ugovorenih poslova itd., može za konačnu posljedicu imati izmaklu dobit. U kaznenom postupku bitan je dan kada je kazneno djelo izvršeno, tj. koliko je šteta iznosila u momentu izvršenja kaznenog djela. Ponekad to nije moguće utvrditi sasvim pouzdano jer je npr. manjak robe ili novca otkriven usklađenjem knjigovodstvenog stanja i stvarnog stanja utvrđenog popisom za neko vremenski određeno prethodno razdoblje. Postoji mogućnost da se kazneno djelo prisvajanja povjerene robe ili novca odvijalo: samo jedan dan ili kontinuirano više dana u godini. Tada se navodi u kojem je razdoblju iskazan manjak, a pri donošenju sudske presude, primjenit će se onaj dan unutar tog razdoblja koji je najpovoljniji za okrivljenog.
Ako je inkriminirani Ugovor bio ovjeren žigom, neovisno o tome je li potpisnik bio ovlašten ili ne, za pravnu osobu ABC je nastala obveza koja je rezultirala određenim posljedicama. Iako je potpis nalikovao potpisu osobe "X", isto izlazi iz okvira financijske struke pa je predloženo grafološko vještačenje kojim će se utvrditi je li potpisnik upravo osoba "X" ili se radi o krivotvorenom potpisu.
Istražni sudac je mogao naložiti izvođenje dokaza dvojnim ili kombiniranim vještačenjem, određivanjem dva vještaka različitih struka, a imenovani vještaci su mogli izraditi zajednički nalaz ili dva odvojena nalaza. Takva suradnja dva ili više vještaka različitih struka u istom predmetu može se nazvati multidisciplinarnim vještačenjam.


Autor: mr. Davor Banović, dipl. oec.
Izvatci iz knjige: "SUDSKI VJEŠTAK" (u pripremi)








 


| nazad | vrh stranice |

| home | kako koristiti naše usluge | članci | revizija | porezno savjetovanje |
| knjigovodstveni savjeti | pravni savjeti | financijske analize i kontrole |
| knjige | rječnik stručnih pojmova | besplatni poslovni oglasnik | kako biti bolji |
| o nama | kontaktirajte nas |


Sva prava pridržana. © FIBA d.o.o.
Viktora Kovačića 16, 10010 Zagreb | tel: 385 1 482-00-71 | fax: 385 1 482-00-90