DIONICE I OBVEZNICE



Dionica je vrijednosni papir koji izdaje dioničko društvo. Označava dio temeljnog kapitala tog društva, a njome je izraženo članstvo imatelja i s njim povezana prava i obveze. Mogu glasiti na donositelja ili na ime. Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je viši od nominalnog. Iznos djelomične uplate mora se naznačiti na dionici. U statutu društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime. Dioničarima se prije potpune uplate dionica mogu izdati potvrde o udjelima (privremenice). Privremenice moraju glasiti na ime. Po sadržaju prava koja daju dionice mogu biti redovne i povlaštene.

Redovne dionice su dionice koje imatelju daju:
- pravo glasa u glavnoj skupštini dioničara,
- pravo na isplatu dijela dobiti društva (dividenda),
- pravo na isplatu dijela ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase društva.

Povlaštene dionice su dionice koje imatelju daju neka povlaštena prava, npr. pravo na dividendu u unaprijed utvrđenom novčanom iznosu ili u postotku od nominalnog iznosa dionice, pravo prvenstva pri isplati dividende, isplati ostatka likvidacijske, odnosno stečajne mase i druga prava u skladu sa zakonom i statutom društva. Povlaštena dionica može biti kumulativna i participativna.

Kumulativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo naplate kumuliranih neisplaćenih dividendi prije isplate dividendi imateljima redovnih dionica.

Participativna povlaštena dionica daje imatelju dionice, u skladu s odlukom o izdavanju dionica, pravo da pored određene dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redovnih dionica.

Vlasnička prava
Kao vlasnik dionica imate pravo glasa na godišnjoj skupštini društva; pravo na udio u dobiti, isplativ u obliku dividende; ograničenu odgovornost u slučaju likvidacije društva; proporcionalni udio u imovini društva u slučaju likvidacije društva (nakon što se namire potraživanja vjerovnika); pravo prvokupa u slučaju novog izdanja dionica društva te ograničeni pristup poslovnim knjigama društva.

Obveznica je sigurnija
Svjetska praksa na najrazvijenijim financijskim tržištima zamaglila je pomalo razliku između dugovnih vrijednosnih papira i dionica. No, još ostaje bitna razlika
- izdatnik dionice nema ugovornu obvezu na isplatu gotovine ili druge financijske imovine vlasniku njegovog vrijednosnog papira, niti obvezu razmjene druge financijske imovine.

Dakle, kupac dionice ne očekuje da mu izdatnik vrati novac natrag, kao što je to slučaj kod obveznica. Vlasnik dionice može imati pravo na proporcionalni udjel u proglašenim dividendama ili ostalim raspodjelama iz kapitala, ali izdatnik nema ugovornu obvezu da takav udjel ili raspodjelu i obavi.

Povrat novca
Najbrži je način prodaja dionice nekom drugom. Na taj način dobili ste novac natrag ali i izgubili mogućnost daljnjeg sudjelovanja u dobiti društva. Ako vam novac nije hitno potreban, a društvo posluje, novac vam se može vraćati na dva načina: isplatom dividende ili porastom vrijednosti (cijene) dionice na tržištu.

Nominalna i tržišna vrijednost
Prilikom prodaje, dionica ne vrijedi onoliko koliko na njoj piše ili koliko ste vi za nju platili. Vrijedi onoliko koliko vam je za nju netko u trenutku prodaje spreman platiti.

Mnogi koji se prvi puta susreću s dionicama ostaju zbunjeni, jer su za njihovu kupnju morali platiti iznos različit od naznačenog u dionici. Nije neobično da se dionice nominalne vrijednosti od 100 kuna prodaju po 30, 40 ali i 130 ili više kuna.

Kako je to moguće? Nominalna vrijednost, dakle iznos naznačen na dionici, prvenstveno je računovodstvena kategorija. Ona označava knjigovodstvenu vrijednost dionice u trenutku njenog izdavanja. prema nominalnoj vrijednosti dionica računa se udjel pojedinog dioničara i broj glasova koje ima.

Cijena dionice nije, međutim, njena nominalna vrijednost nego njena tržišna vrijednost. Tržišna vrijednost nastaje odnosom ponude i potražnje na burzi, ne utvrđuje se jednom zauvijek, već se - upravo suprotno - uvijek iznova određuje.

Ukoliko mnogo ljudi želi kupiti baš vašu dionicu, njoj će tržišna cijena rasti, bez obzira na nominalnu (knjigovodstvenu) vrijednost. I obrnuto: ako je slab interes za kupnju vaše dionice, bez obzira na knjigovodstvenu vrijednost, njena će tržišna vrijednost stagnirati ili padati. Na ponudu i potražnju utječu razni domaći i međunarodni činitelji, prije svega sadašnje poslovanje dioničkog društva i očekivanja o budućem poslovanju.

Prikupljanje kapitala, odnosno zašto trgovačko društvo izdaje redovne dionice?
Izdanje dionica omogućuje izdatniku dugoročno financiranje. To je način prikupljanja potrebnog kapitala bez kreditnog zaduživanja. Time se društvo financijski ne opterećuje, jer ne mora vraćati pribavljeni kapital, kao što je to slučaj kod uzimanja kredita, niti za njega mora plaćati kamatu. Ako su dionice već uvrštene na burzu i njima se aktivno trguje, lako je ustanoviti odgovarajuću cijenu novog izdanja. Ukoliko su uvrštene dionice izdatnika tržišno privlačne, mogu olakšati različite poslovne kombinacije, ponajprije akvizicije (stjecanja) drugih društava, razvoj i financiranje novih projekata, proširenje proizvodnje.....

Ulagateljski rizici
Vrijednost dionica može značajno fluktuirati, osobito kratkoročno, budući da na cijene utječe mnoštvo različitih uzroka, a ne samo oni koji se odnose na uspješnost poslovanja izdatnika.
U nekim ekstremnim slučajevima burza može suspendirati uvrštenje (trgovanje) dionica i time ulagatelju znatno otežati prodaju njegovih dionica. Valja spomenuti i da će vlasnici redovnih dionica u slučaju likvidacije društva biti na posljednjem mjestu za raspodjelu preostale imovine (tek nakon što se namire ostali vjerovnici).

Isplata kamate i glavnice
Obveznica je dugoročni dugovni vrijednosni papir. Izdatnik obveznice obvezuje se vlasniku obveznice isplatiti glavnicu i kamate (ako je kamata predviđena) u unaprijed utvrđenom roku. U slučaju klasične obveznice glavnica dospijeva za 5 do 30 godina, a kamate se isplaćuju, najčešće, polugodišnje u fiksnim iznosima (ako je kamata fiksno ugovorena).
Dakle, kamate vam se isplaćuju redovito, a glavnica će vlasniku obveznice biti isplaćena tek po dospijeću obveznice, što znači tek za 5, 10, 20 ili 30 godina.

Rizik izdavatelja
Uvijek postoji rizik da tržište neće dobro primiti izdanje dionica. Posljedice su, uz povećane troškove izdanja, i samo dijelom prodano izdanje. Izdatnik će biti i pod pritiskom dioničarskih očekivanja redovnih i rastućih dividendi. Jednom kada su dionice uvrštene na burzi, izdatnik mora ispunjavati obveze redovnog izvještavanja u skladu s burzovnim pravilima. Uz to, izdatnik će morati izvijestiti burzu o svim značajnim poslovnim promjenama koje mogu utjecati na cijenu dionica. Za svako uvršteno društvo postoji stalna opasnost da će netko nagomilati vlasništvo, sve do trenutka kada ocijeni da je pogodan trenutak za ponudu za otkup svih dionica trgovačkog društva.

Anuitetske obveznice
Osnovna razlika između obične i anuitetske obveznice jest brzina vraćanja uloženog novca vlasniku obveznice. Za razliku od klasične obveznice, kod koje se vlasniku polugodišnje isplaćuje samo kamata, a glavnica tek o konačnom dospijeću obveznice, kod anuitetske obveznice polugodišnje se isplaćuje i kamata i dio glavnice.

Valutno vezane obveznice
Obveznice koje su se do sada pojavile u Hrvatskoj mogu se nazvati i valutno vezane obveznice, budući da su nominirane uglavnom u njemačkim markama. Ovakve obveznice štite vas od promjene valutnih tečaja, tj. odnosa kuna/marka. Cijena obveznica izražava se se u postotnom izrazu u odnosu na njenu nominalnu vrijednost (npr. 107,5 posto). U tome je i bitna razlika u odnosu na dionice, kod kojih se cijene izražavaju u novcu, primjerice 130 kuna, 57 kuna, itd.

Razlika u otplati
Kako se meni, kao vlasniku obične (klasične) obveznice, vraća uloženi novac? Kakva je razlika u slučaju anuitetskih obveznica?
U slučaju klasične obveznice, polugodišnje imate pravo primiti odnosno izdatnik ima obvezu isplatiti unaprijed određeni iznos; primjerice obveznica s nominalom od 1000 kuna i 7 posto kamate, isplaćivala bi vam 70 kuna kamate polugodišnje, a po dospijeću obveznice, primjerice za 10 godina, isplatila bi vam se glavnica od 1000 kuna.
Za drugi odgovor koristit ćemo primjer obveznica Istarske županije, koje su nosile kamatu 11 posto i dospijevaju za tri godine. Anuiteti se isplaćuju u jednakim iznosima a nominirane su u iznosima po 1000 DEM. Dakle, kao vlasnik obveznice, polugodišnje (svakih šest mjeseci) vi ste primali jednaki iznos od 199,27 DEM. Vaš ukupan povrat nakon tri godine (šest anuiteta), iznosio bi 6x199,27 - oko 1195,62 DEM. Prednost koju vlasniku daje anuitetska obveznica jest u tome što novac koji primate šest mjeseci (dio glavnice i kamate) možete ponovo ulagati, dok kod klasične (obične obveznice) glavnicu dobivate natrag tek nakon dospijeća obveznice.

Zajamčena kamata
Kakve koristi ima izdatnik od izdanja klasičnih obveznica, a koje prednosti imam ja kao ulagatelj?
Kod klasičnih obveznica s fiksnom kamatnom stopom, izdatnik zna ukupan trošak kamate za cijelo vrijeme trajanja obveznice, što mu omogućuje i olakšava poslovno planiranje proračuna i projekata. Vi kao ulagatelj imate zajamčenu kamatu i veću sigurnost nego u slučaju bilo kakvog ulaganja s promjenjivom kamatnom stopom. Ta je prednost posebno izražena u slučaju pada kamatnih stopa, kada će vrlo vjerovatno porasti i cijena vaših obveznica.
Vaša zajamčena kamata po obveznici fiksna je i unaprijed utvrđena. Ako kamatne stope na tržištu porastu iznad kamate zajamčene po obveznici, vi ćete dobiti manju kamatu nego da ste novac uložili na neki drugi način.
Sličan je rizik i pred izdatnikom. Ako kamatne stope padnu, izdatnik će, bez obzira na to, morati plaćati ranije ugovorenu, višu kamatnu stopu. Izdatnik se obično osigurava od tog slučaja tako da u obveznicu ugradi i klauzulu prijevremenog (ranijeg) otkupa vaših obveznica. Vama pak ostaje jedina mogućnost da svoju obveznicu prodate na tržištu prije njenog dospijeća.




 


| nazad | vrh stranice |

| home | kako koristiti naše usluge | članci | revizija | porezno savjetovanje |
| knjigovodstveni savjeti | pravni savjeti | financijske analize i kontrole |
| knjige | rječnik stručnih pojmova | besplatni poslovni oglasnik | kako biti bolji |
| o nama | kontaktirajte nas |


Sva prava pridržana. © FIBA d.o.o.
Viktora Kovačića 16, 10010 Zagreb | tel: 385 1 482-00-71 | fax: 385 1 482-00-90