RAST, MIROVINE, ZDRAVSTVENO OSIGURANJE?



U gotovo svim medijima u posljednje vrijeme traju rasprave financijskih eksperata o tome kako je od ministra financija dr. Mate Crkvenca, najavljena stopa gospodarskog rasta Hrvatske preniska i nije u skladu s predizbornim obećanjima. Prije svega, valja napomenuti kako visoku stopu gospodarskog rasta nije moguće poistovjetiti s ekonomskim blagostanjem u državi. Isto tako, visoka stopa rasta može biti ostvarena korištenjem suvremenih tehnologija koje su ljudski rad u maksimalno mogućoj mjeri zamijenile strojnim radom. O kojem se rastu zapravo radi? Radi se o rastu domaćeg bruto proizvoda (DBP). DBP je ukupna vrijednost roba i usluga koju jedno gospodarstvo ostvari u razdoblju od godine dana. Ako se usporedbom s prethodnom godinom ostvari manja vrijednost DBP-a govori se o padu, a ako se ostvari veća vrijednost, o rastu. Nikakvim administrativnim mjerama nije moguće propisivati stopu gospodarskog rasta. Ona se ostvaruje kao rezultat ukupne gospodarske aktivnosti. Mjerama fiskalne politike može se poticati ulaganje u gospodarstvo (investicije), ali konačnu riječ pri tome ima potencijalni investitor. U uvjetima stabilne valute i stope nezaposlenosti ispod 5% (kod nas je preko 20%), sa ustrojenim tržišnim mehanizmima i izbalansiranim novčanim tokovima, takva rasprava bi još imala smisla. Dakako, najveća je glupost govoriti o budućem gospodarskom rastu zanemarujući narasle socijalne probleme - osiromašenje velikog dijela građana koje je dovelo do procvata sive i crne ekonomije. Ako socijalne potrebe zahtijevaju veća sredstva, tada će u proračunu ostati manje sredstava za poticanje poduzetništva i ulaganja. Ogromni unutarnji i vanjski dugovi, te odljev sredstava koji se dogodio kroz tajkunsku privatizaciju, posljedica su ne djelovanja ekonomskih zakonitosti i promišljanja te potpunog izostanka učinkovitog pravnog sustava primjerenog tržišnoj ekonomiji.

Ne tako davno, pravo svih građana bilo je: besplatno školovanje, besplatna zdravstvena zaštita i pravo na mirovinu. A šta se dogodilo u međuvremenu? Zašto su se ta prava za radno aktivno građanstvo izgubila? Mirovinska reforma se odgađa. Zdravstvena zaštita je na najnižoj razini jer se gotovo niti jedna usluga ne daje bez plaćanja, a o bolničkom liječenju i specijalističkim uslugama ne treba niti govoriti.

Javno je objavljen podatak da je svega 16% umirovljenika u punoj mirovini, tj. nakon stjecanja uvjeta za umirovljenje. Ako su ti ljudi, a i sadašnji zaposlenici, izdvajali cijelog svog radnog vijeka za mirovinu, a njihov novac netko uzeo ili podijelio drugima bez njihove suglasnosti, kako se to može nazvati? Sadašnjim uplatama mirovinskog doprinosa prema propisanim minimalnim stopama ovisno o stručnoj spremi djelatnika, podmiruju se mirovine osobama koje nikako ne spadaju u tu kategoriju umirovljenika jer poneki od njih nikada nisu uplatili niti jedne lipe doprinosa. Dakako, uplatioci na svojem kontu neće imati ništa, pa kad dođe vrijeme za njihovo umirovljenje, preostaje im socijalna pomoć ili nada da će neki budući saziv Sabora imati razumijevanja i osigurati sredstva za isplatu njihovih mirovina. Nedostatak novca u mirovinskom fondu pokušao se nadoknaditi ustupanjem dijela dionica ne privatiziranih poduzeća, koje su umjesto ostvarenja prihoda od dobiti postale predmetom trgovine i metom stjecanja sudionika u privatizaciji radi ostvarenja većinskog vlasništva. Do kojeg stupnja je sustav vrijednosti i vlasničkih odnosa narušen, najbolje će ilustrirati primjer djelatnika koji je našao posao, nakon što ga je prethodno izgubio. Prilikom prijave djelatnika nakon potpisivanja ugovora o radu, mirovinski fond odbija upisati djelatnika jer njegov prethodni poslodavac nije uplatio za njega zakonom propisane doprinose! Zaista, pravno potpuno nerazumljiv postupak, ali naša stvarnost. Ugovor o radu je raskinut, a oštećenom i prevarenom djelatniku preostalo je jedino rješenje, rad na crno ili potjera za poslodavcem s malom ili nikakvom vjerojatnošću da će ga privoliti na plaćanje doprinosa. Zar doista u jednoj pravnoj državi onaj tko je oštećen nema nikakve pravne sigurnosti, a rješenje problema se ne traži unutar institucija koje bi ga trebale rješavati?

Izjednačavanjem takvih poduzetnika, pa čak i prenošenjem njihovih obaveza na uspješne poduzetnike i poslodavce, izravno im se nanosi moralna i materijalna šteta. Ohrabruje vijest da se od mjeseca lipnja ove godine o uplati doprinosa počela brinuti porezna uprava, pa će na taj način ostvarivati bolju kontrolu i reagirati na vrijeme.

Kakvo je stanje u zdravstvu, najbolje govori podatak da je grad Zagreb spao na 8 vozila hitne pomoći, starih prosječno oko 13 godina. Kakvu pomoć možemo očekivati kad nam ona doista ustreba ne treba govoriti. Nedostatak lijekova i najosnovnijeg medicinskog materijala nije ništa novo, ali spuštanjem razine usluga koja se daje besplatno uz rast izdvajanja za obvezno zdravstveno osiguranje, nameće se pitanje gdje završava novac koji se uplaćuje. Dio odgovora na postavljeno pitanje je u tome što se broj uplatioca (zaposlenih) smanjuje, a broj zdravstveno osiguranih osoba povećava. Zbog nepodmirenih dugova zdravstva prema dobavljačima plaćaju se zatezne kamate (18% godišnje), pa dio sredstava odlazi na taj način. Ipak, ostaje činjenica da se velika pažnja usmjerava na proces privatizacije zdravstvenih ustanova i usluga, a nedostatna na postojeće. Sveučilišna bolnica koja je započeta i gradila se sredstvima samodoprinosa građana Zagreba pretvorena je u javno skladište.

Govoriti o makroekonomiji i ambicioznim planovima, a ispuštati iz vida ono što nas svakodnevno okružuje, doista je pogubno za logiku zdravog razuma. Razvoj i rast povezan je s kapitalom koji se ulaže u gospodarstvo. Kad država tog kapitala nema (dužna je), a nema niti privatnog kapitala koji bi prema postojećim uvjetima bio spreman ulagati, teško je biti realan najavljujući bilo kakav rast, a ne biti optimista u isto vrijeme. Rješavanjem stvari u gospodarstvu na način kako to čine vatrogasci, ne budi se vjera u sigurnost ulaganja.

Zagreb, rujan 2000.

Autor: mr. Davor Banović, dipl. oec.



 


| nazad | vrh stranice |

| home | kako koristiti naše usluge | članci | revizija | porezno savjetovanje |
| knjigovodstveni savjeti | pravni savjeti | financijske analize i kontrole |
| knjige | rječnik stručnih pojmova | besplatni poslovni oglasnik | kako biti bolji |
| o nama | kontaktirajte nas |


Sva prava pridržana. © FIBA d.o.o.
Viktora Kovačića 16, 10010 Zagreb | tel: 385 1 482-00-71 | fax: 385 1 482-00-90